Arheološki muzej u Zagrebu osigurao je posudu u obliku ptice tzv. Vučedolske golubice nakon što se zbog potresa razdvojila staklena vitrina na trećem katu stalnog postava Pretpovijesnih zbirki gdje je golubica, koja je u potresu prošla bez oštećenja, bila izložena.
Iz Arheološkog muzeja izvijestili su da su zbog daljnjih potresa i mogućih naknadnih oštećenja prostora pohranili Vučedolsku golubicu u postojeću zaštitnu ambalažu i izmjestili je s trećeg kata Muzeja.
Posuda u obliku ptice iz Vučedola, pronađena tijekom istraživanja položaja Gradac na Vučedolu kod Vukovara što ih je 1938. godine provodio njemački arheolog Robert Rudolf Schmidt pod nadzorom Arheološkog muzeja u Zagrebu, najpoznatiji je nalaz tih istraživanja i simbol vučedolske kulture.
Rezultati ovih istraživanja objavljeni su 1945. godine u monografiji “Die Burg Vučedol”, kojom je vučedolska kultura, u znanstvenim krugovima, dobila punu afirmaciju.
Oprječna su mišljenja koju vrstu ptice posuda prikazuje – jedni tvrde da se radi o golubici, a drugi o jarebici, a i jedna i druga ptica zastupljene su u simbolici i vjerovanju nositelja vučedolske kulture.
Male ptice, pogotovo golubice od davnina su bile pratioci Velike Majke, Velike Božice – ženskoga božanstva s mnogo imena, koja utjelovljuje obožavanje plodnosti i zemlje, napominje muzej i dodaje kako su jarebice povezane s muškim božanstvima i s metalurgijom.
One, naime, u opasnosti glume da šepaju, a ta ih hromost najviše povezuje s hromim kovačem Hefestom.
Posuda predstavlja stiliziran prikaz ptice s naglašeno voluminoznim tijelom osovljenim na tri ravne, čepaste nožice, napominje muzej i dodaje kako su leđa, rep i prsa bogato ukrašeni rovašenim ornamentom ispunjenim bijelom inkrustacijom, djelomično sačuvanom.
To je keramička šuplja posuda, u koju bi stalo oko pola litre tekućine. Radi se o kultnoj posudi za koju se pretpostavlja da se za religijskih svetkovina pri izvođenju nekih rituala u njoj držala tekućina, možda halucinogena, dodaje Muzej.
Iz Arheološkog muzeja smatraju Smatra kako je posuda u obliku ptice, tzv. Vučedolska golubica, nedvojbeno primjer zanatske vještine keramičara istančanog umjetničkog dara, ali i važan religijski simbol. Rijedak je nalaz životinjske plastike vučedolske kulture, najmlađe i najatraktivnije eneolitičke kulture slavonsko-srijemskog prostora, napominje muzej.
Posuda u obliku ptice tzv. Vučedolska golubica, Zagrebačka lanena knjiga i Zagrebačku mumija, tzv. Solinjanka, Branimirov natpis i Lumbardska psefizma, najpoznatiji su predmeti koje čuva Arheološki muzej u Zagrebu i po kojima je Muzej poznat kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, podsjećaju iz Arheološkog muzeja.
Foto: ZNA/Arheološki muzej
