MUO: Otvorena je izložba Ornament i figura Barok – Johannes Komersteiner i njegov krug

U  Muzeju za umjetnost i obrt, otvorena je  izložba Ornament i figura Barok – Johannes Komersteiner i njegov krug, otvaranju izložbe prisustvovali su Miroslav Gašparović, ravnatelj MUO, Nela Tarbuk, autorica izložbe, Nedjeljko Pintarić, moderator Nadbiskupskog duhovnog stola, Vesna Kusin, zamjenica Gradonačelnika Grada Zagreba koja je ujedno i otvorila izložbu.

– Dozvolit ćete mi da na početku izrazim svoju radost što večeras otvaram izložbu moje drage kolegice iz studentskih dana, naše Nelice, s kojom sam pohodila razne „kunsthistorijske“ terene, obilazeći zagorske  dvorce, drvene kapele i crkve, u društvu s našim profesorom Tihomilom Stahuljakom, tadašnjih asistentom, a današnjim akademikom Vladimirom Markovićem i svojevrsnom mentoricom Đurđicom Cvitanović. Bio je to začetak jednog plodnog Nelinog rada koji se, uz ostalo, potvrđuje i ovom izložbom, na kojoj joj iskreno čestitam. O Komersteineru smo ponešto naučile tijekom studija, najviše upravo na terenu. No, ukupnu sliku njegova djelovanja u Hrvatskoj, a ponajviše zapravo u Zagrebu, u koji je taj stolar i kipar preko Ljubljane stigao iz rodnog Tirola, preciznije Sankt Johanna kraj Kitzbühela, nakon svog cijelog radnog vijeka nudi nam sada Nela Tarbuk izložbom „Ornament i figura, Barok – Johannes Komersteiner i njegov krug“. Kako je najznačajniji dio tog njegovo zrelog opusa nastao baš o Zagrebu, o čemu svjedoče i pisane narudžbe, Grad Zagreb je ponosan što se taj značajan kipar životno skrasio u hrvatskoj metropoli koja je tada kao i danas bila privlačna i gostoljubiva spram svih došljaka koji su očito prepoznali dobre mogućnosti koje im je ovaj srednjoeuropski grad nudio i danas nudi. – rekla je zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Vesna Kusin.

Johannes Komersteiner podrijetlom je iz sankt Johanna kraj Kitzbühela u sjevernom Tirolu, a dokumentirana je i njegova djelatnost u Ljubljani gdje je 1673. godine zasnova obitelj. Ipak sačuvana djela ponajprije ga povezuju sa Zagrebom, gdje je poznat kao majstor kipova i oltara naručenih tijekom 1680-ih godina za tada isusovačku crkvu sv. Katarine i za katedralu. Od posebne je važnosti oltar sv. Franje Borgije u crkvi sv. Katarine u Zagrebu kao jedini Komersteineru pripisan oltar sačuvan in situ. Druga sačuvana i ugovorima potvrđena dijela uključuju ponajprije dijelove nekadašnjih oltara iz zagrebačke katedrale poput preostalih djelova katedralnih oltara Bl. Dj. Marije i sv. Ladislava kralja, danas u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt te nekadašnjeg oltara sv. Emerika, danas u kapeli sv. Fabijana i Sebastijana u Vurotu. Od katedralnih oltara Komersteineru se mogu pripisati oltari sv. Marije Magdalene i sv. Roka u kapeli sv. Petra u Gotalovcu te nekadašnjeg oltara sv. Jeronima u župnoj crkvi Sv. Marka u Jakuševcu. Komersteiner donosi u našu sredinu tordirani stup kao novi arhitektonski element oltara i dekoraciju s motivom akantusovih listova, čistih i s upletenim anđeoskim fiurama, a kipovi se odlikuju stavom karakterističnoga kontraposta i individualnom tipologijom. Na izložbi će biti izložena Komersteinerova djela iz fundusa muzeja za umjetnost i obrt, koji ima najveći broj majstorovih djela i drugih muzeja te oltarne cjeline ili njihovi dijelovi, koji su samo za ovu prigodu posuđeni iz crkava i kapela u kojima su danas smješteni.

Izložba će biti otvorena do 17. travnja, uz izložbu organizirane su besplatne kreativne radionice od 22. do 25.3. u trajanju od 10 do 16 sati.

Cijena ulaznice za odrasle iznosi 40 kn, za grupe odraslih 30 kn, za učenike, studente i umirovljenike 20 kn, grupe učenika, studenata, umirovljenika 15 kn, a obiteljska ulaznica iznosi 70 kn.

Tekst: Inga ĆUŽIĆ/ZNA

Foto: Mario ĆUŽIĆ/ZNA