Komersteinerov opus u Muzeju za umjetnost i obrt

Izložba “Figura i ornament”, s podnaslovom “Barok – Johannes Komersteiner i njegov krug”, s djelima tog rodonačelnika baroknog stila u kiparstvu sjeverne Hrvatske, otvara se 10. ožujka u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO).

S gotovo devedesetak izložaka, kipova svetačkih figura, elemenata oltara i oltarnih cjelina, MUO prvi put predstavlja opus kipara koji, po brojnosti sačuvanih djela i kvaliteti oblikovanja, zauzima vodeće mjesto na kiparskoj ljestvici tog vremena.

“Rijetkost je da u to vrijeme uopće imamo kipara s imenom i prezimenom i arhivskim dokazom da je nešto radio, jer su se tada umjetnici te vrste tretirali kao majstori i ostajali bezimeni”, rekla je Nela Tarbuk, autorica izložbe i monografije.

Podsjetila je kako je Komersteiner donio nove elemente u oblikovnom leksiku i oltarnoj kompoziciji, ponajviše u oblikovanju figure.

“Kroz odjeću koja je pripijena prosijavaju se anatomski dijelovi same figure, što u prethodnom, sjevernjačkom manirizmu nije bio slučaj, kada je odjeća pokazivala figuru, a nije sama tjelesna masa govorila o oblikovanju”, dodala je, izrazivši uvjerenje da je vjerojatno riječ o talijanskom utjecaju, iako ne postoje dokazi da se školovao ili radio u Italiji.

Komersteiner se u Zagrebu pojavljuje tijekom osamdesetih godina 17. stoljeća, kada radi oltare za tada isusovačku crkvu sv. Katarine i za zagrebačku katedralu

Kada je riječ o oltarnoj kompoziciji, uveo je sve elemente koji imaju barokni predznak. Neke od novina koje donosi u ovu sredinu su tordirani stup kao novi arhitektonski element oltara i dekoracija s motivom akantusovih listova, čistih i s upletenim anđeoskim figurama, a kipovi se odlikuju stavom karakterističnog kontraposta i individualnom tipologijom.

Tarbuk, koja je na tom izložbenom projektu radila od 2008. godine, ističe kako je Komersteiner zaslužio da mu se napravi monografska izložba i monografija, s obzirom da njegov opus predstavlja značajan dio spomeničke baštine, te objašnjava kako je priprema trajala dugo jer je najveći broj kipova s devastiranih oltarnih cjelina.

Istaknula je važnu ulogu povjesničarke umjetnosti Ljerke Gašparović, koja je 1965. kao prva magistrirala na tom materijalu, a na temelju čega se mogao nastaviti rad na tu temu, uključivši i ovu izložbu.

“Riječ je o prvoj povijesnoj prezentaciji jednog od najvažnijih kipara čiji je opus oblikovao barok u Hrvatskoj 17. stoljeća i kasnije”, istaknuo je Miroslav Gašparović, ravnatelj MUO-a, zahvalivši Zagrebačkoj nadbiskupiji što je velikim dijelom omogućila posudbu iz niza župnih crkava.

Najranijim vizualnim dokazom Komersteinerova djelovanja u Hrvatskoj smatra se oltar sv. Franje Borgije u crkvi sv. Katarine, dok je izloženi oltar sv. Marije Magdalene, danas u kapeli u Gotalovcu, bio postavljen u zagrebačku katedralu vjerojatno 1684. godine.

S obzirom na vrijeme nastanka, čak su tri kompletna oltara sačuvana in situ, glavni oltar sv. Barbare i bočni oltar Bezgrešnog Začeća Bl. Djevice Marije u crkvi sv. Barbare u Gornjem Vrapču, te glavni oltar u kapeli sv. Ivana Krstitelja u Buševcu.

Johannes Komersteiner rodio se vjerojatno sredinom 1630-ih i potječe iz Kitzbuehela u sjevernom Tirolu. Preselio se u Ljubljanu što potvrđuje dokument o drugom braku iz 1673. godine sa Suzannom Praittenlackner, kćerkom poznatog ljubljanskog slikara, a u Zagrebu se pojavljuje 1676., kada potpisuje prvu narudžbu za potrebe isusovačkog reda.

MUO-a čuva najveći broj Komersteinerovih djela, no izloženi su kipovi iz drugih muzeja, Hrvatskog povijesnog muzeja, Muzeja grada Zagreba, Samoborskog muzeja i Zavičajnog muzeja Ozalj, kao i oltarne cjeline ili njihovi dijelovi, posuđeni iz crkava i kapela u kojima su danas smješteni.

Osim što se izložbom predstavlja umjetnički profil umjetnika, prvi put se ističu i djela sljedbenika, koji su nastavili s radom njegove radionice u prvom desetljeću 18. stoljeća.

Izložba je postavljena u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom, a bit će otvorena do 17. travnja. Najavljeno je da bi potom trebala biti postavljena i u Narodnoj galeriji u Ljubljani, kao jedna od prvih izložbi u njezinom novom postavu, a s obzirom da je djelovao u Ljubljani i Sloveniji .

Foto: MUO