Pedesetak roditelja zagrebačkih učenika koji se ni nakon jesenskog upisnog roka nisu uspeli upisati u neku od zagrebačkih srednjih strukovnih škola, okupilo se danas ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) tražeći da se njihovoj djeci omogući školovanje u Zagrebu umjesto da ih se šalje u neku od škola u okolnim županijama.
Riječ je o ukupno 56 učenika koji su završili osmi razred, imali su uglavnom niski broj bodova za upis u srednje škole, od 20 do 29 (od najviše mogućih 80) i nisu se, iz raznih razloga, uspjeli upisati u neki od željenih strukovnih programa tijekom ljetnog i jesenskog upisnog roka pa su zatražili od MZOS-a naknadni upis.
Ministarstvo je za oko 300 takvih molbi iz cijele Hrvatske ponudilo rješenje i upis u neko od preostalih slobodnih mjesta u školama. Od 80 zagrebačkih učenika koji su ostali najesen neupisani njih 24 je prihvatilo ponuđena slobodna mjesta u školama u “zagrebačkom prstenu”, dok roditelji preostalih 56 učenika traže nastavak školovanja isključivo u Gradu Zagrebu.
Roditelje tih učenika u petak je podupro pročelnik zagrebačkog gradskog ureda za obrazovanja Ivica Lovrić koji je u zgradi MZOS tražio sastanak s ministrom Vedranom Mornarom tvrdeći da “zagrebačka djeca ne mogu ići u srednju školu zbog protuzakonite, administrativne odluke ministra Mornara”.
U MZOS-u nisu primljeni na sastanak jer nije bio unaprijed dogovoren, a ministrovi najbliži suradnici, zamjenik Roko Andričević i pomoćnik Staža Skenžić obratili su se novinarima ističući da je MZOS cijeli upisni postupak napravio po zakonu, prema važećim pedagoškim standardima i propisima s kojima su se također usuglasili i osnivači škola, pa tako i Grad Zagreb.
Savjetovali su roditeljima tih 56 zagrebačkih učenika da prihvate prijedloge MZOS-a koje su im dali i upišu djecu u škole izvan Zagreba kako bi oni nastavili školovanje, a već tijekom ove školske godine postoji mogućnost povratka u Zagreb, budući da je srednjoškolski sustav, kako kažu, dinamičan i uvijek se neka djeca preseljavaju, ispisuju iz škola pa se otvaraju slobodna mjesta.
Lovrić najavio nastavak dolaska u MZOS dok se ne riješi problem upisa u zagrebačke škole
Lovrić je, međutim, najavio je da će dolaziti u MZOS od ponedjeljka svaki dan u podne sve dok se taj problem ne riješi, a pozvao je i ostale roditelje iz Zagreba koji su nezadovoljni upisnom politikom resornog ministarstva da im se pridruže.
On je već na konferenciji za novinare u petak ujutro ustvrdio da je MZOS protivno prijedlogu toga ureda i iz njima nerazumljivih razloga donio odluku po kojoj u zagrebačkim školama ima 650 mjesta manje no što su oni kao osnivači predlagali. “Ostavljeno je premalo mjesta, brojka je limitirana i nisu prihvatili našu sugestiju da neće biti dovoljno mjesta za sve. Ukupno u 91 zagrebačkoj školi ima 9602 mjesta. Lani smo imali 500 mjesta više, a u Zagrebu ne pada broj djece. Za takvu odluku nema opravdanja”, kazao je Lovrić. Istaknuo je da se u zagrebačke škole upisuju djeca koja dolaze iz drugih krajeva Hrvatske, naročito iz okolice Zagreba, da ih rado primaju i za njih se osiguravaju udžbenici, ali je apsurdno da za zagrebačke učenike nema mjesta u srednim školama.
Po njegovim informacijama, u pojedinim zagrebačkim strukovnim školama ima još mjesta i za naknadni upis preostalih učenika jer pojedini razredi u školama za automehaničare, frizere, fotografe imaju po dvadesteka učenika (od maksimalnih 26).
Za njega je sporna odluka o smanjenju razrednih odjeljenja sa maksimalnih 28 na 26 učenika koja je donesena u svibnju i tvrdi da ju je ministar donio protivno Državnom pedagoškom standardu.
“Da je išao na 28 bilo bi 900 mjesta više, ali u MZOS-u još mogu riješiti problem i tu odluku promijeniti ako žele”, kaže Lovrić.
Najavio je kako će taj ured zatražiti od nadležnih institucija žurno preipitivanje zakonitosti provedbe upisa u 1. razred srednje škole 2015./2016.
MZOS: sve je po zakonu, ne možemo mijenjati odluke mimo državnog pedagoškog standarda
Pomoćnik ministra znansoti Staža Skendžić kazao je novinarima da bi donošenje odluke o povećanju broja razreda bilo mimmo državnog pedagoškog stadarda, te da su prijedlozi koji stižu iz zagrebačkog ureda za obrazovanje su protuzakoniti i narušili bi upisni postupak od početka. Podsjetio je da svake godine nakon jesenskih upisnih rokova ostane određeni broj neupisanih kanidata u srednje škole, lani ih je bilo preko 700, a ove godine oko 400 i MZOS za one koji zamole naknadni upis traži rješenje i upis na preostala slobodna mjesta, što bliže mjestu prebivališta i željenom programu i nigdje se, kaže, nije dogodilo ovakvo odbijanje upisa kao u Zagrebu. Također, za one koji putuju, međumjesni prijevoz država sufinancira s minimalno 75 posto iznosa vozne karte. Napomenuo je i kako je u Hrvatskoj ove školske godine više od deset posto učenika srednju školu upisalo izvan svoje županije ( njih 4.581).
Roko Andričevič je dodao da se sa svakim od roditelja tih učenika razgovara individulano i pronalazi se individualno rješenje, ali da se ne smije narušiti regularnost i povjerenje u cijeli upisni postupak.
S pravom bi se mogli žaliti oni učenici koji imaju daleko veći broj bodova, ali nisu uspjeli upisati program zbog bodovnog praga, a u taj bi program sad, kako se inzistira, naknadno trebalo biti upisan netko sa znatno nižim brojem bodova, dodao je.
Na upit novinara drži li da je, s obzirom na izbore, cijela situacija ispolitizirana, Andričević je odgovorio da su “sva događanja nakon raspuštanja Sabora dijelom ispolitizirana”, pogotovo kad se na ovakav način tvrdi o nezakonitim radnjama, a zakonitost svega je vrlo lako provjerljiva.
Tekst: HINA
Foto: Mario ĆUŽIĆ/ZNA.HR
