U četvrtak, 2. srpnja 2015., u 21,00 sat u Krležinom vrtu, Krležin Gvozd 23, festival otvara hrvatska praizvedba predstave „Legende“, u režiji Georgija Para, u kojoj glume: Andrej Dojkić, Matko Knešaurek i Nancy Abdel Sakhi.
Legende se rađaju iz grobova i vraćaju u grobove. M. K.
Legenda je prvi Krležin objavljeni tekst, napisan ujesen 1913.godine, a tiskan u Marjanovićevim Književnim novostima godinu dana kasnije, kojim se mladom Krleži (ima svega 21 godinu) otvorio lokalni Parnas. U toj dramskoj Legendi je tematizirao, kako je sâm istaknuo, “Krista gdje razgovora sa svojom vlastitom sjenom o problemima Crkve kao da je čitao Kranjčevića”.
Bila je to prva legenda iz zamišljene simboličke pentalogije koja bi objedinila Krista, Michelangela Buonarrotija, Kolumba, Kanta i Goyu, pri čemu o posljednjoj dvojici giganata piše eseje. I kao što je istaknuo Miroslav Vaupotić u Sivoj boji smrti (1974.), svakako su uzori Legendi, kojom otvara svoju veliku temu dihotomijske duodrame – u ovom slučaju: ego (Isus) i alter ego (Sjena) – bili Nietzsche, Wilde, Renan i Kranjčević.
Riječ je o temi na koju se Krleža ciklički vraćao. Tako u memoarskom zapisu Iza kulisa godine 1918., iz “četverogodišnje retrospektive”, bilježi autotematizacijsku duodramu između Nazarenca i Farizeja o Legendi (1914.), ističući “kako je zapravo trebala da bude napisana”. Pozivajući se na Ezekijelova proroštva, biblijski kronotop Gethsemani na kojemu je započelo grananje Kristova stabla križa, Nazarenac postavlja za metonimijsku figuru raskola između Istočne i Zapadne crkve, što ga je nastojao pomiriti Juraj Križanić, a Farizej na njegov historiografski pozitivizam o historiji, koja znači samo krvavu shemu žrtve na oltaru osvajačkih i obrambenih ratova, odgovara argumentima bliskima postmodernističkom relativizmu prema kojemu je historija samo fiksna ideja slabih literata.
Ukratko, Krležina Legenda svjedoči o tome – kako je to detektirao Manuel Puig – da ateisti uvijek govore o Bogu. (S. M.)
Ulaznice za otvaranje 4. Festivala Miroslav Krleža kao i za sve ostale programe možete kupiti preko www.ulaznice.hr ili na blagajni Festivala sat vremena prije početka svake predstave (blagajne se otvaraju u 20 h na Krležinom Gvozdu, donja blagajna na ulazu s Dubravkinog puta, gornja na ulazu sa Krležinog Gvozda 23).
Za predstavu “Adam i Eva” (subota, 4.7., 21 h, Teatar &TD) ulaznice se kupuju na blagajni &TD-a na dan predstave ili putem www.ulaznice.hr, cijena ulaznice za sve predstave je 50 kuna.
Popratni programi (Razgovori u Krležinom vrtu, Doručak kod Krleže i Krležina ostavština – rani Krleža
(rukopisi, pisma i dokumenti iz fundusa NSK)) su besplatni.
