Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica te suci Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenuo Milan Bandić iz Zagreba, kojeg zastupaju Marijan Hanžeković, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Hanžeković & partneri u Zagrebu i Krešimir Krsnik, odvjetnik u odvjetničkom društvu Krsnik & partneri u Zagrebu, na sjednici održanoj 9. travnja 2015. donio je odluku da se usvaja Ustavna tužba Milana Bandića te je ukinuo rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 9., 10. i 18. ožujka ove godine.
U obrazloženju odluke između ostalog piše: “Ustavni sud je ustavnu tužbu Milana Bandića razmatrao s aspekta eventualne povrede ustavnog i konvencijskog prava na slobodu, kao temeljnog ljudskog prava, zajamčenog člankom 22. Ustava i člankom 5. stavkom 1. točkom c) u vezi sa stavkom 3. Konvencije.
Ustavni sud je u više svojih odluka izrazio stajalište da istražni zatvor kao zakonska mjera oduzimanja temeljnog ljudskog prava na osobnu slobodu, zajamčenog člankom 22. Ustava i člankom 5. stavkom 1. Konvencije predstavlja posebno osjetljivu mjeru oduzimanja osobne slobode čovjeka, u razdoblju prije donošenja pravomoćne sudske presude o krivnji.
Ustavni sud uvažio je činjenicu da, s aspekta zaštite ljudskih prava, istražni zatvor, kao zakonska mjera oduzimanja temeljnog ljudskog prava na osobnu slobodu u razdoblju prije donošenja pravomoćne sudske presude o krivnji, nije kazna niti se za okrivljenika smije pretvoriti u kaznu. U razdoblju istražnog zatvora još uvijek u cijelosti važi ustavna pretpostavka nedužnosti, zajamčena člankom 28. Ustava, koji glasi: “Članak 28. Svatko je nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.”
Istražni zatvor dopušteno je odrediti samo u slučaju u kojem postoji visoki stupanj vjerojatnosti utvrđenja krivnje i izricanja kazne, to jest u kojem postoji “osnovana sumnja” da je osoba počinila kazneno djelo te, načelno, samo u cilju osiguranja pokretanja i provođenja kaznenog postupka…”
Na kraju u obrazloženju odluke Ustavnog suda piše: ” Uvažavajući, dakle, činjenicu da se podnositelju – rješenjem od 9. ožujka 2015. – stavlja na teret osnovana sumnja da je počinio nova kaznena djela, koja nisu istovrsna kaznenim djelima učin kojih mu je stavljen na teret prema prvotnom rješenju o provođenju istrage od 20. listopada 2014., Ustavni sud ocjenjuje da u okolnostima konkretnog slučaja nisu ispunjeni uvjeti da se podnositelju, do sada neosuđivanoj osobi, zbog “činjenja novih kaznenih djela … protivno uvjetima rješenja o jamstvu” odredi naplata iznosa jamstva od 15 milijuna kuna u korist proračuna, ukidanje mjere opreza kao uvjeta jamstva i određivanje istražnog zatvora na temelju članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP-a.
Ukidanjem osporenih rješenja u ovom ustavnosudskom postupku ostaje na snazi rješenje suca istrage Županijskog suda u Zagrebu broj: Kir-Us-475/14 od 19. studenoga 2014., kojim je ukinut istražni zatvor podnositelju ustavne tužbe (vidi točku 7. obrazloženja ove odluke), kao i rješenje o određivanju jamstva i mjera opreza broj: Kir-Us-475/14 od 13. studenoga 2014. (vidi točku 5.1. obrazloženja ove odluke).
Slijedom toga, podnositelj se ima odmah pustiti na slobodu, a jamčevina uplaćena u državni proračun ima se vratiti na depozitni račun Županijskog suda u Zagrebu.
Cijelu odluku Ustavnog suda možete pročitati OVDJE.
Foto: Mario ĆUŽIĆ/ZNA.HR
