Dani Marije Jurić Zagorke: obitelj, brak, spolnost nekad i danas

Dani Marije Jurić Zagorke: obitelj, brak, spolnost nekad i danas

Suvremene kontroverze o definicijama obitelji i braka potaknule su ovogodišnju temu književno-znanstvenog skupa “Intimno građanstvo: obitelj, brak, spolnost i zakon u povijesnoj i suvremenoj perspektivi”, priređenog u okviru ovogodišnjih Dana Marije Jurić Zagorke, koji se održavaju do 23. studenoga u Zagrebu.

Taj je skup u fokusu osmih Dana Marije Jurić Zagorke, njime se revalorizira Zagorkin život i rad, no želi i aktualizirati teme kojima se bavila, rekla je izvršna direktorica Centra za ženske studije, organizatora manifestacije Rada Borić na konferenciji za novinare. Kako smo svjedočili promjenama definicije braka u Ustavu bilo nam je važno vidjeti priču o ženskim i muškim ulogama, neravnopravnosti u društvu, a među zanimljivim temama skupa su položaj neudanih žena u 19. stoljeću te seksualni život Ustaške mladeži, najavila je.

Uz povijesne, skup će obraditi i suvremeni kontekst tih tema s obzirom na to da smo se danas, ustvrdila je Borić, vratili nekoliko koraka unatrag kada je riječ o seksualnim i reproduktivnim pravima žena. Žensko pravo na autonomiju odlučivanja o svom tijelu i pobačaju pokušava se vratiti u sivu zonu, pobačaj jest najlošija vrsta kontracepcije, ali u Hrvatskoj nedostaje zdravstveno i seksualno obrazovanje, istaknula je.

Skup počinje u četvrtak, 20. studenog, panelom “Suvremena feministička kritika građanstva, ženskog reproduktivnog rada pod okriljem akumulacije kapitala” u KIC-u, a nastavlja se u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke na Dolcu. U tridesetak izlaganja govorit će se o ženama u Zagorkinim jednočinkama te “Jadranki”, ali i o celibatnim učiteljicama kao kulturnom fenomenu 19. stoljeća, zbrinjavanju neudanih trudnica u Zagrebu početkom 20. stoljeća, afirmaciji patrijarhalne obitelji u jugoslavenskom socijalizmu, prikazu obitelji u romanima za djecu i mlade hrvatskih autorica, pojmu ‘normalnosti’ kada se radi o ulasku u brak te lezbijskim i gej obiteljima u Srbiji.

Sa Zagorke još nije skinuta stigma da je pisala šund, kako je Matoš govorio, literaturu za kravarice. Matoš je bio izuzetno mizogin, a žene koje su se borile za ženska prava nazivao je naprednjačama, rekla je Borić, najavivši da će upravo one dići svoj glas u srijedu, u šetnji od Zagorkinog do Matoševeg spomenika, tijekom koje će mu objasniti zašto su ženska ljudska prava važna. U performansu sudjeluju Mima Simić, Josipa Tukara, Vesna Barilar, Manuela Zlatar, Petra Težak i Srđan Sandić.

O popularnosti začetnice popularne kulture u Hrvatskoj, autorice prvog kriminalističkog i prvog SF romana, svjedoči milijunska naklada njezinih djela, ali i činjenica da nakon Gordana i Siniša u pedesetima, roditelji i danas djeci daju imena Nera i Dorja, po njezinim junakinjama.

Još jedna potvrda te popularnosti je i najava direktora Jadran filma Vinka Grubišića da će ta produkcijska kuća snimati filmsku trilogiju i televizijsku seriju “Grička vještica”. Radimo na projektu već šest godina, no više od financija problem je bio izvan Hrvatske dokazati njezinu kvalitetu, s obzirom na njezinu recepciju, od Matoša nadalje, ustvrdio je Grubišić. U projektu bi trebala sudjelovati i jedna velika multinacionalna korporacija, no do prezentacije u siječnju još ne žele izlaziti s detaljima.

Novinarima je u srijedu predstavljen i stalni postav Memorijalnog stana M. J. Zagorke, dovršen nakon četiri godine prikupljanja materijala po arhivima i muzejima. Autori postava arhitekt Željko Kovačić i dizajnerica interijera Lana Kovačić ostvarili su ambijentalnu reprodukcija njezina životnog prostora na temelju fotografija, zidovi su ispunjeni osobnim fotografijama, priznanjima, ilustracijama junaka iz Zagorkinih knjiga te slikama, među kojima je i akvarel koji je napravila. Građani su pozvani da materijalima iz Zagorkina doba doprinesu dopunjavanju postava.

Kao uvod Dane u utorak su dodijeljene nagrade studentskim radovima na temu žena i rodne problematike, a među zanimljivijima je istraživanje studenata Ekonomskog fakulteta o namjeri studentica tog fakulteta da postanu poduzetnice i položaj žena u Banskoj Hrvatskoj. Manifestaciju 23. studenog zatvara šetnja “Zagorkinim tragom po Zagrebu”.

Tekst: HINA

Foto: HINA/Martina ANIŠIĆ/iš

Leave a Reply