Crveni i plavi ciklus Zagrebačke Filharmonije u znaku ruskih umjetnika maestra Dmitrija Kitajenka i violončelista Alexandera Rudina

Crveni i plavi ciklus Zagrebačke Filharmonije u znaku ruskih umjetnika maestra Dmitrija Kitajenka i violončelista Alexandera Rudina

U petak, 9.5. i u subotu, 10.5. s početkom u 19.30 sati u sklopu Crvenog i Plavog ciklusa Zagrebačke filharmonije gostuju veliki ruski umjetnici.

Orkestrom će ravnati jedan od najvećih dirigenata današnjice, jednako cijenjen na istoku kao i na zapadu Europe te dobro poznat zagrebačkoj publici maestro Dmitrij Kitajenko, dok će solistički dio pripasti jednom od najpopularnijih glazbenika  u Rusiji i inozemstvu Alexanderu Rudinu -inače učeniku velikoga maestra Kitajenka, s kojim je imao čast nastupiti već nekoliko puta.

Zagrebačku publiku u petak, 9.5. očekuje program bogat djelima ruskih skladatelja.

Tako će večer započeti najpoznatijim i najpopularnijim djelom Šeherazada Nikolaja  Rimski-Korsakova koje, bilo zbog glazbe koja zvuči neodoljivo egzotično, bilo zbog poznate priče o Šeherazadi, uvijek iznova fascinira slušatelje.

Nastavljena jednim od najomiljenijih komada violončelističke literature –Varijacijama na rokoko temu za violončelo i orkestar Petra Iljiča Čajkovskog, u kojem će sve čari violončela pokazati ruski virtuoz Alexander Rudin, ova večer Crvenog ciklusa ostaje u notama Čajkovskog – uz Talijanski capriccio,  skladbu nastaloj na putovanju Europom. Jedno od putovanja inspiriralo ga je da sklada ovo vrlo uspjelo orkestralno djelo – pravi užitak za slušanje.

U subotu, 10.5. ciklus se nastavlja s prekrasnim skladbama uz maestra Kitajenka i violončelista Alexandera Rudina.

I ovaj koncert započet će uzbudljivim notama Šeherazade Nikolaja Rimski-Korsakova. Nastavit će se Koncertom za violončelo i orkestar u a-molu  Saint-Saënsa s nastupom violončelista Rudina. Ovo fascinantno djelo za violončelo uz orkestralnu pratnju dijeli broj opusa s Čajkovskijevim Varijacijama, a praizvedbu je doživjelo 1873.g. u  tadašnjem francuskom hramu glazbe – Pariškome konzervatoriju. Koliko je Pariz tada uživao u ovome djelu, toliko će i zagrebačka publika – točno 141 godinu poslije njegove prve premijere.

Za kraj ovotjednih bezbrojnih glazbenih trenutaka uživat ćemo u najšire poznatoj skladbi Boléro Mauricea Ravela, nastaloj na zamolbu Ide Rubinstein koja je od skladatelja naručila glazbu za svoj novi balet. Djelo, tako različito od svih dotada, svojim je jedinim dugim crescendom na neki način unijelo pravu malu revoluciju u očekivanja slušatelja.

Ove dvije večeri, prepune glazbenih uzbuđenja, zasigurno ne biste trebali propustiti! Prepustite se glazbi koja oplemenjuje ćud čovjeka te budi osjećaj za red i ljepotu!

Leave a Reply