Gradski prozori u prirodu

Gradski prozori u prirodu

Projektom Gradski prozori u prirodu uređuju se Prvo i Drugo maksimirsko jezero, rade se poučna šetnica te centri za interpretaciju živog svijeta, razvijaju se edukativni sadržaji te obogaćuje turistička ponuda Parka Maksimir
Park Maksimir razvija se u jedinstveno mjesto zaštite urbane bioraznolikosti i edukacije građana o važnosti očuvanja prirode. Ovim projektom unaprjeđuje se upravljanje prirodom te razvija turistička ponuda Zagreba

U Parku Maksimir do kraja 2021. godine izgradit će se ili obnoviti čak dvanaest infrastrukturnih objekata. Kreće se u uređenje Prvog i Drugog maksimirskog jezera te pristaništa za čamce, radi se poučna šetnica, napravit će se Centar za istraživanje urbane bioraznolikosti, Interpretacijski centar zaštićene faune Hrvatske, Bioforenzični laboratorij te prikaz vodenih staništa.

U Drugom maksimirskom jezeru revitalizirat će se populacija riba te izgraditi bioremedijacijski otočić koji pomaže prirodnom pročišćavanju vode. Uredit će se hortikultura Parka Maksimir, postavit će se parkovna i urbana oprema, info kiosci te oni prodajno-ugostiteljski.

Najvidljiviji je to dio projekta Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II). U sklopu njega razvija se i niz edukativnih programa te interpretacijskih sadržaja. Projekt, sufinanciran sredstvima Europske unije, vrijedan je gotovo 35 milijuna kuna.

– Zaštita bioraznolikosti u velikim gradovima kroz očuvanje, revitalizaciju i stvaranje mreže raznolikih staništa od velike je važnosti za zaštitu prirode i poboljšanje kvalitete života građana Zagreba. -rekao je Luka Čuljak, ravnatelj Javne ustanove Maksimir.

Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić istaknuo je vrijednost projekta za inkluziju osoba s invaliditetom. Naime, čak jedanaest edukativnih programa i većina interpretacijskih sadržaja Gradskih prozora u prirodu bit će prilagođena osobama sa senzornim oštećenjima. Nabavit će se i vozilo za osobe s invaliditetom.

Urbana bioraznolikost ključna je za povezivanje ljudi s prirodom. Naime, procjenjuje se da će do 2050. godine 80 posto stanovništva na Zemlji živjeti u gradovima. Urbana bioraznolikost omogućuje da velik broj ljudi o prirodi i njezinoj zaštiti uči u svojoj neposrednoj blizini.

– Park Maksimir i Zoološki vrt grada Zagreba smješteni su u samom srcu grada što ih dodatno obvezuje da ljubav prema prirodi i važnost njezine zaštite prenose na nove naraštaje. Imati prirodu kao dio grada velika je povlastica, ali i odgovornost. O prirodi se trebamo brinuti. To činimo putem velikih projekata poput modernizacija, ali i sustavnim radom koji, među ostalim, uključuje mnogobrojne edukativne sadržaje za posjetitelje. Zahvaljujući tome iz godine u godinu bilježimo rast posjećenosti. Kad je započela Modernizacija – Prva faza 2015. godine, Vrt je imao 283 tisuće
posjetitelja, a prošle godine preko 428 tisuća. – rekao je Damir Skok, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt grada Zagreba. Pojasnio je kako će neki objekti koji nastaju unutar Modernizacije II, biti izgrađeni u Vrtu.

Ukupna vrijednost projekta je 34.916.730,32 kn. Od tog iznosa, ukupno je prihvatljivih troškova projekta 22.889.601,52 kuna, od čega bespovratna sredstva Europske unije iznose 13.982.357,30 kuna, tj. 61,09 posto.

Korisnik sredstava i nositelj projekta je Grad Zagreb, a partneri na projektu su Javna ustanova Maksimir, udruga Biom, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir i udruga Vjetar u leđa. Suradnik na projektu je Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba.
Provedba projekta počela je 1. listopada 2018., a očekivani završetak aktivnosti je 31. prosinca 2021. 28. rujna 2018. potpisan je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji su financirani iz strukturnih fondova kohezijskog fonda EU-a u sklopu programa 2014.-2020., KK.06.1.2.02.24 „Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II)“ između Grada Zagreba, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a te Središnje agencije za financiranje i ugovaranje.

Foto: Inga ĆUŽIĆ/ZNA

Leave a Reply