GRADSKA SKUPŠTINA/SANDRA ŠVALJEK: Bandićev proračun je salonski

GRADSKA SKUPŠTINA/SANDRA ŠVALJEK: Bandićev proračun je salonski

Na današnjoj sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba, zastupnica Sandra Švaljek je proračun za 2018. kojeg je predložio gradonačelnik Bandić nazvala salonskim i neostvarivim.

 “Gradonačelnik zazire od salonskih ljevičara, salonskih desničara i od salonskih stručnjaka”, istaknula je Švaljek, “no sada je jasno da postoji nešto salonsko što mu nije strano, a to je salonski proračun.”

 Napomenula  je da gradonačelnik Bandić iz godine u godinu predlaže proračun koji kao da je izašao iz salona za uljepšavanje – u njemu se predviđaju neostvarivi prihodi, obećava stavljanje u funkciju gradske imovine i najavljuju nova ulaganja. “Takav proračun, salonski udaljen od realnosti, nikada se ne ostvaruje”, naglasila je.

 Švaljek je na šest primjera  prikazala zašto je salonski karakter proračuna osobito prepoznatljiv u prijedlogu proračuna za 2018.

 Prvo, rashodi su neumjereni – čak 12 posto veći nego 2016. – što je dovelo do planiranog deficita od 240 milijuna kuna. „To je najveća planirana razina deficita u zadnjih 10 godina“, podsjetila je Švaljek.

 Drugo, prihodi su planirani u visini od skoro 7 milijardi kuna, što je čak 9% više od prihoda ostvarenih 2016., prije provedbe porezne reforme koja je uzrokovala pad prihoda od poreza na dohodak i prireza. Iz prihoda prikupljenih u prvih 10 mjeseci 2017. očito je da prihodi iz 2016. neće biti dosegnuti 2017. godine, iako je predviđeno da budu 7,2 milijarde kuna. „To znači da će u proračunu na kraju 2017. nedostajati čak pola milijarde kuna“, upozorila je Švaljek.

 Treće, ostvarenju ukupnih prihoda neće pomoći ni prihodi od prodaje gradske imovine. “Planirani iznos od 150 milijun kuna čini se nedostižan, jer je čak tri puta veći od onog ostvarenog 2016. godine”, istaknula je.

 Četvrto, kod mase plaća predviđen je porast za 130 milijuna kuna u odnosu na 2016. godinu.

 Peto, stavka koja će se u realnosti pokazati najranjivijom su izdaci za kapitalne projekte. „Iako se predviđa njihov porast, po svoj prilici doživjet će sudbinu sličnu onoj iz ranijih godina – u samo 4 godine, od 2013. do 2016., realizirani kapitalni izdaci su ukupno bili milijardu kuna manji od planiranih“, napomenula je Švaljek.

 Šesto, planirani manjak namjerava se financirati prodajom manjinskih udjela Grada Zagreba u tri  trgovačka društva – APIS-u, Vodoprivredi i Zračnoj luci Zagreb. Od te prodaje Grad očekuje primitak od 323 milijuna kuna. Međutim, Švaljek je upozorila na činjenicu da, iako prema prijedlogu proračuna Grad Zagreb te udjele planira prodati državi, državni proračun za 2018. na stavci „Izdaci za dionice i udjele u glavnici“ nijednu kunu od predviđenih sredstava ne namjerava potrošiti u tu svrhu, odnosno na kupnju udjela u trgovačkim društvima u javnom sektoru. „Ono što Grad planira prodati, država ne planira kupiti“, naglasila je.

 „Iz svega ovoga vidljivo je da prijedlog proračuna ni izdaleka nije ostvariv te nam dokazuje da ova gradska uprava bira obmanu umjesto razumnog upravljanja gradskim resursima“, zaključila je Švaljek.

 Zastupnik platforme Zagreb je NAŠ! Tomislav Tomašević rekao je kako je proračun za 2018. nerealan, nerazvojni, postizborni, nedovoljno transparentan i nedovoljno participativan. Prema njegovim riječima, gradonačelnik Bandić je svjetski prvak u recikliranja projekata, koje provlači iz proračuna u proračun i iz izbora u izbore. Podsjetio je da je Razvojna strategija Grada Zagreba predvidjela 15 strateških projekata kojih nema u prijedlogu proračuna. „Gdje su ti strateški projekti, gdje su tračnička veza sa aerodromom, Velesajam, Paromlin, Kongresni centar?“, zapitao je Tomašević. Tomašević je podsjetio da se govori da je ovaj proračun stabilizacijski, napominjujući da to znači da „fale pare“, pa je po njemu glavno pitanje „di su pare?“.

 Tomašević je podsjetio da je u 2017. za gradnju novih i obnovu postojećih vrtića, škola te zdravstvenih, kulturnih i sportskih ustanova bilo predviđeno 312 milijuna kuna, što je rebalansom smanjeno na samo 222 milijuna kuna. „To se nažalost, u 2018. smanjuje na samo 200 milijuna kuna, a ako se vodimo iskustvom, od toga će biti realizirano samo 130 ili 140 milijuna kuna“, zaključio je Tomašević. Pozvao je i na uključivanje građana u proces donošenja proračuna, napominjujući da participativni proračun ima 1.500 gradova diljem svijeta, među njima i Pazin ili primjerice Hamburg, koji je dva puta veći od Zagreba.

 SDP-ov Rajko Ostojić podsjetio je da se prije par dana gradonačelnik Bandić žalio da je država Gradu Zagrebu kao „božićni dar“ uzela 400 milijuna kuna. „Milan Bandić napada Vladu u kojoj participira, umjesto da skupi svoje koalicijske partnere u Saboru i problem riješi u 10 dana“, napomenuo je Ostojić.

Smatra da tada Grad ne bi morao prodavati APIS, Vodoprivredu ni Zračnu luku Zagreb. „Nemojte prodavati APIS – APIS je neprocjenjiv“, pozvao je Gradsku upravu Ostojić. Podsjetio je i da Grad u 10 godina, osim dva „hortikulturna“, nije napravio nijedan strateški projekt te izrazio želju za Gradom koji realizira kapitalne projekte, a ne onim koji prodaje imovinu i udjele u tvrtkama od strateškog značaja. „Sandra Švaljek je dobro primijetila ‘sjajnu koordinaciju’ Vlade i gradonačelnika, odnosno njegovih pet ili šest saborskih zastupnika – pokušavate nešto prodati, a država ne računa na vas“, zaključio je Ostojić.

Foto: Mario ĆUŽIĆ

Leave a Reply