Hrvatska sjedenjem postaje bolesna!

Hrvatska sjedenjem postaje bolesna!

Hrvatska postaje sjedilačka nacija, opasan svjetski trend zahvatio je i našu zemlju. Stručnjaci s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu upozoravaju kako nema opravdanja niti odgode hitne promjene navika koje nam mogu poboljšati zdravstveni status i život učiniti zdravijim.

Nakon blagdana većina nas je dobila koju kilu više. Jelo se i pilo izvan svakodnevnih navika, pa je sada pravo vrijeme za promjenu. Sjedimo i do petnaest sati dnevno, sedam sati provedemo ležeći ili spavajući, a samo smo dva sata aktivni – pokazuju posljednja istraživanja. Ako sjedimo većinu dana, niti sat vremena intenzivnog treninga dnevno neće nas spasiti.

-Da je sjedenje postalo jednako opasno kao i pušenje, alarmantan je podatak koji poziva na akciju i promjenu. Ono iznimno loše utječe na naš metabolizam te na kardiovaskularni i lokomotorni sustav. Sjedenje u naš mozak šalje krive informacije i ne samo da ćete se udebljati, nego ćete još puno toga gorega napraviti vlastitom organizmu! – govori doc.dr.sc. Luka Milanović.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, nedovoljna tjelesna aktivnost je četvrti vodeći rizični čimbenik smrtnosti u svijetu, nakon visokog arterijskog krvnog tlaka, konzumacije duhanskih proizvoda i visoke koncentracije glukoze u krvi. Nedovoljna tjelesna aktivnost je, stoga, prepoznata kao jedan od vodećih javnozdravstvenih problema današnjice – ističu stručnjaci s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu i iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Ukoliko vam posao diktira da puno sjedite, zamijenite lift korištenjem stepenica. Jedan poslovni sastanak u danu obavite u šetnji. Ukoliko koristite prijenosno računalo, postavite ga ponekad na visoki stol te stojeći obavljajte posao. Prilikom gledanja televizije, iskoristite trajanje reklama kako biste se istegnuli i time učinili nešto korisno za svoje tijelo.

Na nedavno održanom okruglom stolu na temu „Tjelesna aktivnost i zdravlje nacije“ izneseni su poražavajući podaci. Prema rezultatima posljednjeg istraživanja u sustavu praćenja javnog mijenja u zemljama članicama EU (Eurobarometer), 65% odraslih osoba u Republici Hrvatskoj vrlo rijetko ili nikada ne vježba, što je više od europskog prosjeka (59%). Posebno zabrinjava i visok udio nedovoljno aktivne djece i adolescenata (tako, primjerice, čak 92% djevojaka u dobi od 15 godina nije dovoljno tjelesno aktivno).

Uz zdravstvenu, tjelesna aktivnost ima i dokazane značajne psihološke, društvene, ekološke i ekonomske dobrobiti. Navedene dobrobiti tjelesne aktivnosti čine je izrazito važnim čimbenikom unapređenja zdravlja. Stoga bi briga o uključivanju tjelesne aktivnosti u svakodnevni život trebala biti prioritet i pojedinca (odgovornost za vlastito zdravlje) i javnozdravstvene politike države(odgovornost za zdravlje nacije).

 

Leave a Reply